Niti jedan aspekt kontrole poslovanja banaka, kao ni međunarodna bankarska praksa ni međunarodna sudska praksa, ni stavovi vrhovnih sudskih instanci u okruženju, kao Kasacioni sud u Srbiji, državi kod koje su se na dio prvostepenih presuda ugledali pojedinci, ne ukazuju da može doći do upitnosti zakonitosti naplate nadoknada prilikom obrade kreditnih zahtjeva, kazao je u intervjuu za „Dan” generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković.
– Ne očekujemo udar na finansijsku stabilnost, ali naravno trudimo se da problematiku približimo, kako stručnoj, tako i laičkoj javnosti – rekao je Pejaković i dodao da banke u Crnoj Gori posluju u skladu sa zakonima države, međunarodnim standardima i dobrom bankarskom praksom.
• Kako komentarišete to što neke od banaka neće biti u mogućnosti da ispune obaveze zbog regulatornih zahtjeva od strane Centralne banke (CBCG)?
Pretpostavljam da vaše pitanje potencira dio stava koji se čuo iz CBCG, gdje je navedeno da su tri banke u prošloj godini bile ranjive. Međutim, u sklopu iste izjave navodi se da su dvije banke kroz akcione planove izašle iz zone ranjivosti, ali za jednu status isključivo zavisi od sudskih sporova koji su u toku, uz konstataciju da su preduzete sve mjere koje su na raspolaganju od interne reorganizacije, racionalizacije do dokapitalizacije. Ne raspolažem podatkom koji bi ukazivao na negativne trendove kod bilo koje banke, a da nije adekvatan monitoring kako za dobre, tako i za manje dobre pokazatelje u poslovanju pojedinih banaka. Postojeća regulativa, proces harmonizacije sa EU propisima i tvining program sa centralnim bankama Njemačke, Holandije i Hrvatske koji je u toku, daje nam pravo da imamo pozitivne i optimističke poglede na razvoj banaka u Crnoj Gori.
• Da li će u takvim uslovima to inicirati njihov odlazak sa crnogorskog tržišta?
Odgovor na prethodno pitanje ukazuje da niti ima naznaka da bilo koja banka koja je registrovana u Crnoj Gori napušta tržište, niti za to ima razloge. Sa druge strane, akcionari u skladu sa strategijama mogu da pojačaju kapital postojećih banka, za šta imamo više primjera, ili da odluče da kupe neku od banaka da bi ojačali prisustvo na tržištu na kojem vide perspektivu, ili prodaju banku, jer imaju dobru cijenu, potrebu za transfer kapitala u neki drugi posao itd., ali to je sve sastavni dio tržišne ekonomije, gdje regulator svakako u skladu sa postojećim zakonskim i podzakonskim rješenjima daje konačan sud o inicijativi kupoprodaje.
• Možete li ukratko ocijeniti trenutno stanje u bankarskom sektoru Crne Gore i koji su to nedostaci sa kojima se susreće?
Ocjena trenutnog stanja u bankarskom sektoru je na pozitivno visokom nivou. Prethodni stav je potkrijepljen ostvarenim indikatorima poslovanja banaka, koji su i tokom 2018. godine, nastavili pozitivne trendove iz prethodne godine. Primjetan je rast kreditne aktivnosti i depozita, nivo likvidnosti i solventnosti su održani iznad zakonskog minimuma, dok se nastavlja pad nivoa loših kredita i kamatnih stopa, posebno kod kredita plasiranih prema realnom sektoru. Ne vidim nedostatke u samom bankarskom sektoru, ali bi zakonska infrastruktura u pojačanju prava povjerilaca i brzini naplate uticala pozitivno na nivo kamata, brzini i kvalitetu usluge banaka uz adekvatnost brzine reakcije sudova na pokrenute sporove.
• Da li se može očekivati smanjenje kamata na stambene kredite s obzirom na to da su kamate u okviru projekta „1000 plus”​ 2,99 odsto, što je značajno manje nego na tržištu?
Odgovor na vaše pitanje – da li je moguće u ponudi banaka za stambene kredite imati manje od ponuđene kamate od 2,99 odsto – ipak je, moram reći, u komercijalnim bankama, u skladu sa izvorima, odnosno cijeni po kojoj se pribavljaju sredstva, ročnosti, a nadasve procijenjenom riziku i eventualno jačoj subvenciji od strane države, koja je već kvalitetno uticala na postignutu kamatnu stopu uz pomoć Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB).
A.Đ.